Omogućava li Flowgorithm bolje razumijevanje programiranja?

U informatici se često stavlja naglasak na B. domenu - Računalno razmišljanje i programiranje koje je također zastupljeno i u strukovnim školama u nastavnim predmetima Računalstvo, Algoritmi i programiranje i drugi. Sam početak programiranja učenicima predstavlja veliki problem ukoliko se odmah krene sa samim programskim jezikom (Python, C, C++, …). Učenici vole instant rješenja i trenutnu povratnu informaciju radi li program onako kako očekuju. Iz navedenih razloga umjesto programskog jezika učenici na početku učenja programiranja rade u Flowgorithm-u – besplatnom alatu za početnike koji se temelji na jednostavnim grafičkim dijagramima toka. Korištenjem dijagrama toka učenik se može usredotočiti na koncepte programiranja, a ne na sve nijanse tipičnog programskog jezika. Program izrađen kao dijagrama toka moguće je pokrenuti izravno u Flowgorithm-u te provjeriti radi li program kako je očekivano. Uz pokretanje programa, moguće je pratiti tijek izvođenja programa i promjenu vrijednosti varijablama. Osim toga Flowgorithm može interaktivno pretvoriti dijagram toka na više od 18 jezika (C#, C++, Java, JavaScript, Lua, Perl, Python, Ruby, Swift, …). Nakon što učenici shvate logiku programiranja lakše nauče programirati u nekom od programskih jezika – što sam i usporedila s rezultatima prethodnih generacija učenika. Prethodne školske godine učenici su dijagram toka crtali na papiru ili u online programu draw.io koji nema mogućnost praćenja tijeka izvođenja niti pokretanja programa. Tijek izvođenja tada smo pratili isključivo na papiru primjenjujući pravila izvođenja naredbi. Nakon prve godine primjene Flowgorithm-a u nastavi s učenicima ustanovila sam da učenici lakše nauče programirati u programskom jeziku C i postižu bolje rezultate ukoliko koristimo Flowgorithm. Pri korištenju Flowgorithm-a uočili smo i neke nedostatke o kojima treba voditi računa prilikom zadavanja primjera i zadatka. Sve u svemu, praktičan jednostavan alat koji na zoran način prikazuje što se događa tijekom izvođenja programa. Namjeravam ga koristiti i s idućim generacijama učenika za prve korake u svijetu programiranja.

Emina Grmić
Tehnička škola Bjelovar
Croatia

Emina Grmić rođena je u Bjelovaru u kojem se školuje kroz osnovnu i srednju školu u prirodoslovno-matematičkom usmjerenju Gimnazije Bjelovar. Zvanje profesorice matematike i informatike stekla je na PMF u Zagrebu. Od rujna 2003. godine zaposlena je u Tehničkoj školi Bjelovar kao nastavnik računalstva i ostalih srodnih strukovnih predmeta. 2006. završava E-learning akademiju-Ela. 2013. godine napreduje u zvanje prof. mentor, a 2018. u zvanje prof. savjetnik. Kontinuirano se usavršava, te pohađa ORACLE akademiju. Tijekom godina sudjeluje u raznim projektima kao što su: projekt informatičke izobrazbe nastavnika osnovnih i srednjih škola prema ECDL programu koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa od 2006, do 2009. godine, projekt „PUP - Priručnik za učenje i poučavanje", Microsoft Hrvatska 2007., IPA projekt Be World-Class 2014. U sklopu školskih aktivnosti s učenicima aktivno sudjeluje na natjecanju iz informatike, HONI i Dabar, kao i projektima „Europski tjedan programiranja“, „Dan sigurnijeg interneta“, „Tjedan glazbe“, „Dani otvorenih vrata“ te projekt „#BitT – Budi i ti Tehničar“.

Potrebno predznanje: Nisu potrebna prethodno stečena znanja ili vještine za sudjelovanje.