Zlatokosa u hibridnom okruženju

Posljednjih godina aktualizirano je pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih. Masovna primjena digitalne tehnologije i magična privlačnost za djecu i mlade koja je dovela do fascinantno brzih promjena u načinu na koji provode vrijeme, izazvala je zabrinutost roditelja i odgajatelja. Bez obzira na interes kojim su znanstvenici pratili trend uključenosti mladih u online okruženje, nisu uspjeli dati jednoznačan odgovor na pitanja koja su se sve glasnije postavljala. Pandemija i propisane epidemiološke mjere mijenjale su funkcioniranje cijeloga svijeta i dodatno zamutile do tada prihvaćeni pogled na zdrave uvjete odrastanja. Psihijatrijske i psihološke službe zatrpane su zahtjevima za intervencije, a praćenje trendova postaje sve teže i nefunkcionalnije zbog brzine kojom se promjene odvijaju. Obrazovni sustav aktivno okuplja cjelokupnu populaciju djece i mladih pa se nameće pitanje kakav odgovor taj sustav pruža na promjene koje se odvijaju i rizike koji se otvaraju. Odrasle osobe, a pogotovo one zrelije životne dobi, teško prate tehnološki napredak pa su ponekad sklone ignorirati virtualni svijet i ljutiti se na mlade koji mu ne odolijevaju. Ignorira li ga i obrazovni sustav? Umjesto brojanja frekvencija korištenja pojedinih aplikacija ili mjerenja vremena ispred ekrana, treba se usmjeriti na funkciju koju digitalni mediji imaju u iskustvu pojedinca. Slijedeći Eriksonovu psihosocijalnu teoriju ličnosti, raspravom bismo željeli doći do boljeg razumijevanja utjecaja različitih značajki digitalnih medija na razvoj produktivnosti i identiteta kao glavnih razvojnih zadataka djeteta, odnosno mlade osobe školske dobi. Pod vodstvom iskusne školske psihologinje i dugogodišnjeg ravnatelja razmotrit ćemo kako uz pomoć tehnologije bolje upoznati učenika, lakše komunicirati s roditeljima, dobiti podršku kolega i sigurnije bdjeti nad formiranjem mlade osobe.

Ivana Lončarević
OŠ Augusta Harambašića, Zagreb
Croatia

Ivana Lončarević rođena je 5. kolovoza 1969. u Postojni, Slovenija. Završila je srednju školu matematičko – informatičkog smjera. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine. Od 1992. radila je u Spotstudiju, poduzeću za marketing i proizvodnji filmova. Radila je različite poslove, od medijskog planiranja do vođenja projekata za brojne klijente (MUP, Ministarstvo turizma, Pliva, Hrvatska lutrija...). Nakon sedam godina rada u marketingu, zaposlila se kao stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi. Završila je dva stupnja kognitivno – bihevioralne terapije, uvod u sistemsku obiteljsku terapiju, brojne seminare za školske psihologe. Godine 2011. završila je stručni poslijediplomski studij iz dječje i adolescentne psihijatrije. Sudjelovala je u Timu za psihološke krizne intervencije, vodila brojne radionice i predavanja za učitelje, psihologe i roditelje. Mentorica je studentima na praksi. Trenutno je zvanju savjetnika.

Tomislav Filić
OŠ Augusta Harambašića, Zagreb
Croatia

Tomislav Filić, rođen 23. kolovoza 1969. u Ilači, gdje je završio i osnovnu školu. Pohađao je Gimnaziju „Matija Antun Reljković“, u Vinkovcima, školujući se za suradnika u nastavi. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je teologiju te stekao zvanje diplomirani teolog. Od 1995. godine radi u Osnovnoj školi Augusta Harambašića u Zagrebu, i to do 2005. godine kao vjeroučitelj, a od 1. siječnja 2006. kao ravnatelj. Radio je kao novinar i voditelj u Redakciji kulture Hrvatskoga katoličkog radija. Kao vjeroučitelj bio je suradnik i učilišni mentor za studente Katehetskog instituta i studente teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2002. godine izvršni je urednik i član uredničkog vijeća „Službe riječi”. Član je Hrvatskoga mariološkoga instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2011. do 2015. godine bio je i tajnik Instituta. Član je ispitnih povjerenstava za polaganje stručnih ispita iz informatike – računalstva i za stručne suradnike psihologe. U zvanju je ravnatelja savjetnika.

Potrebno predznanje: Dovoljne su osnovne pedagoške kompetencije i poznavanje osnovne pedagoške dokumentacije.