Budi Scratchencer

Uoči Festivala znanosti 2022. organiziran je projekt Budi "Scratchencer" kojem je u cilju bilo motivirati darovite i iznad prosječne učenike kroz inovativnu metodu suradničkog vršnjačkog podučavanja, te zainteresirati niže razrede za kodiranje i programiranje u programu Scratch. Učenici šestih razreda podijeljeni su u parove sa zadatkom osmišljavanja zanimljive računalne igrice. Igricu su programirali slažući blokove naredbi u programu Scratchu te zatim na blok satu informatike učili učenike trećih razreda kako napraviti igricu. Na jedan dan postali su "influenceri" programiranja. Učenike su tako naučili napraviti nogometnu igricu u kojoj je cilj obraniti/zabiti što više golova, igricu u kojoj morski pas lovi ribicu dok ista pokušava pobjeći, igrica padajuća krafna i slične. Na satu informatike učenici šestih razreda zvani "Scrtachenceri" podijelili su se tako da je jedan (učenik) "Scratchencer" slagao blokove naredi i uz pomoć projektora iste prikazivao učenicima trećih razreda zvanim "Scratchencanima" dok je drugi učenik obilazio učionicom i pomogao u programiranju. Nakon izrađene igrice učenici su uživale plodove svog rada igrajući napravljenu igricu. U završnom dijelu sata s ciljem evaluacije vlastitog rada dobili su zadatak u Wordu napisati par rečenica kako bi oni promijenili i poboljšali nastavu kad bi bili "Scratchenceri", što bismo sve mogli učiti i kakve igrice napraviti kroz koje bi lakše učili obrazovne sadržaje. Nakon završenog projekta većina učenika željela je nastaviti učiti o programiranju i kodiranju. Potaknuti su kroz igru i zabavu osnaživati svoju digitalnu kompetenciju, a daroviti i iznad prosječni učenici su se osjećali korisnima, osjećali su da svoje znanje mogu prenijeti i da će im se mlađe generacije diviti. Pozitivan utjecaj na obostrano zadovoljstvo ovakvog rada osjećao se dugo nakon ovog projekta i osjeća se još uvijek na satovima informatike.

Dušica Mlađan
Osnovna škola Frana Galovića, Zagreb
Croatia

Dušica Mlađan je učiteljica razredne nastave i informatike radni staž započinje radom u Osnovnoj školi kao učiteljica razredne nastave, nedugo zatim ostavlja posao učitelja te se zapošljava u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje gdje stječe iskustvo rada na likvidaturi obračuna mirovina/plaća. U Osnovnoj školi Frana Galovića zapošljava se kao učiteljica razredne nastave 2018. godine, te u istoj školi kao učiteljica informatike 2021. godine. Posljednjih pet godina se intenzivno educira u području mentalnog zdravlja djece (terapija igrom, kako dijete naučiti postaviti granice, snaga pozitivno oblikovana uma, narcisoidni stilovi odgajanja - narcisoidni roditelj, samoregulacija emocija). Pohađa psihoedukacije u roditelje i odgojne djelatnike u Centru za mentalno zdravlje mladih u Zagrebu. Završila edukaciju za Relax Kids trenera. Stečeno znanje implementira u svakodnevan rad s djecom tijekom odgojno obrazovnog procesa nastave informatike.

Ivan Filipović
Osnovna škola Frana Galovića, Zagreb
Croatia

Ivan Filipović je magistar elektrotehnike završio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Prvo desetljeće svoga radnog vijeka vodi kao inženjer u HEP-u i dvije privatne firme. 2017. godine se odlučuje posvetiti edukaciji te otvara Start-up Robokacija. Nakon tri godine uspješne provedbe Stem radionica s naglaskom na robotiku, programiranje i kreativnu elektroniku, kroz nekoliko stotina održanih radionica koje prolazi više od 1000 djece, odlučuje se zaposliti kao nastavnik u Osnovnoj školi Frana Galovića. U školi uz tehničku kulturu predaje i informatiku te organizira Tjedne znanosti. Na različitim skupovima profesora tehničke kulture drži predavanja iz robotike te izrađuje dodatne sadržaje iz nastave tehničke kulture za Školsku knjigu.

Daria Stejskal
Osnovna škola Frana Galovića
Croatia

Daria Stejskal je profesorica kemije i biologije koja radi u OŠ Frana Galovića od 2005.godine. Bavila se istraživačkim radom na polju ekogenotoksikologije te je u suradnji s PMF-om i Hrvatskim vodama radila na projektima istraživanja kakvoće vode u Gradu Zagrebu. Na temi Mjerenje genotoksičnog učinka onečišćenih kopnenih voda na hemocitima školjkaša Unio pictorum, magistrirala je na PMF-u. Autorica je znanstvenih članaka na temi ekogenotoksikologije te je izlagala na međunarodnom simpoziju genetičara. U nastavi je prošla sve razine pa je godinama radila i u Waldorfskoj školi. Sudjelovala je u brojnim projektima i istraživanjima unapređenja nastave, od kojih izdvaja bilateralni projekt Austrije i Hrvatske na temi Procesi učenja u kurikularnom pristupu, kao jednom od začetnika kurikularne reforme. Sudjelovala je u pisanju i provedbi više projektnih ideja za različite fondove. Profesorica je sudjelovala u pripremi i provedbi dvaju K2 projekata te je koordinatorica dvaju Ka1 projekta. Na CUC-u je održala dvije radionice. Godinama se bavi darovitom djecom u sklopu dodatne nastave iz kemije te je sudjelovala na šest državnih natjecanja. U nastavi koristi IKT, koristeći se opremom dobivenom u projektu e škola. Svojim radom nastoji razvijati znatiželju, kreativnost i ljubav prema prirodnim predmetima uvodeći nove inovativne načine poučavanja.

Potrebno predznanje: Nisu potrebna znanja, vještine ni iskustva.